en
SUPPORT PROGRAM PROGRAM PODRŠKE
REG LAB TWINNING EXCHANGE MENTORSHIP SUMMER SCHOOL
REG LAB TWINNING RAZMJENA MENTORSTVO LJETNA ŠKOLA

Reg Lab Kooperative podržao inicijativu za radne prostore u Heinzelovoj 66

02.07.2026.
Fotografije:

Inicijativa „Trebamo radne prostore” održala je svoj prvi javni susret u četvrtak, 18. lipnja, u kompleksu bivše Gradske klaonice u Heinzelovoj 66, gdje je iznijela argumente zbog kojih ovaj dugogodišnje zapušteni prostor smatra prikladnim za centar kulturno-umjetničke proizvodnje. Program je podržan kroz Regionalni laboratorij za kulturno djelovanje (RegLab) Kooperative.

Inicijativa, koja okuplja više od 160 umjetnika_ca, kulturnih radnika_ca i organizacija nezavisne scene u Zagrebu, pozvala se na internu anketu prema kojoj više od 85 posto članova trenutno radi u neadekvatnim prostorima. Govornici su opisali obrazac nesigurnih, privremenih ili neformalno dogovorenih ateljea i produkcijskih prostora u različitim disciplinama – od vizualnih umjetnosti i fotografije do plesa, književnosti i dizajna. Kustosica i scenografkinja Tea Kantoci istaknula je da Zagreb ima samo jedan gradski prostor namijenjen plesu, Zagrebački plesni centar, zbog čega se produkcije odvijaju u nizu privremenih i neprilagođenih prostora. Pisac Marko Pogačar ukazao je na nedostatak osnovne radne infrastrukture za književnost, primijetivši kako se sastanci redovito održavaju po kafićima jer drugog mjesta jednostavno nema.

U razgovoru koji je uslijedio, a koji je moderirao Filip Pračić, sudionici su vagali i potencijal i prepreke s kojima se prostor suočava. Sven Janovski iz Operacije Grad, jedne od članica Kooperative, istaknuo je da već postoji širok konsenzus da bi bivša klaonica, zbog svojih prostornih i funkcionalnih specifičnosti, mogla postati ne samo mjesto kulturno-umjetničke proizvodnje, već i poligon za testiranje novih, participativnijih modela upravljanja javnim kulturnim prostorom – po uzoru na modele samoupravljanja poput onih u Pogonu i Atelijerima Žitnjak. Arhitektica Ana Boljar (Društvo arhitekata Zagreb) istaknula je da urbanističke i planske osnove postoje, no da nedostaje sustavna analiza stvarnog stanja prostora, upozorivši na primjer bloka Arko-Badel, koji se „razvija” već više od desetljeća bez značajnijih pomaka. Najavila je i okrugli stol „Forenzika klaonica” planiran za rujan.

Predstavnica Grada Nataša Milutin Naglić potvrdila je otvorenost Grada za suradnju, no naglasila je da je prostor vezan složenim procedurama propisanim GUP-om i konzervatorskim uvjetima – primijetivši, u ležernijem tonu, da je u prostoriji bila brojčano nadjačana umjetnicima. Kornelija Mlinarević iz Razvojne agencije Grada Zagreba iznijela je moguće okvire razvoja kompleksa, uključujući mogućnosti financiranja iz EU sredstava, uz napomenu o administrativnoj zahtjevnosti zahvata.

Unatoč iskazanoj dobroj volji, prenamjena kompleksa godinama kruži kroz urbanističke studije, strateške dokumente i medijske tekstove, bez pomaka iz faze planiranja u izvedbu, a Grad Zagreb do trenutka objave nije odgovorio na upit o konkretnim modelima prenamjene i upravljanja prostorom. Organizatori ovaj trenutak vide kao priliku da se Grad napokon posveti dugoročnom projektu kulturne infrastrukture, razvijenom zajedno s onima koji bi ga stvarno koristili, umjesto još jednog kruga privremenih rješenja i odgođenih planova.

Reg Lab Kooperative podržao inicijativu za radne prostore u Heinzelovoj 66

02.07.2026.
Fotografije:

Inicijativa „Trebamo radne prostore” održala je svoj prvi javni susret u četvrtak, 18. lipnja, u kompleksu bivše Gradske klaonice u Heinzelovoj 66, gdje je iznijela argumente zbog kojih ovaj dugogodišnje zapušteni prostor smatra prikladnim za centar kulturno-umjetničke proizvodnje. Program je podržan kroz Regionalni laboratorij za kulturno djelovanje (RegLab) Kooperative.

Inicijativa, koja okuplja više od 160 umjetnika_ca, kulturnih radnika_ca i organizacija nezavisne scene u Zagrebu, pozvala se na internu anketu prema kojoj više od 85 posto članova trenutno radi u neadekvatnim prostorima. Govornici su opisali obrazac nesigurnih, privremenih ili neformalno dogovorenih ateljea i produkcijskih prostora u različitim disciplinama – od vizualnih umjetnosti i fotografije do plesa, književnosti i dizajna. Kustosica i scenografkinja Tea Kantoci istaknula je da Zagreb ima samo jedan gradski prostor namijenjen plesu, Zagrebački plesni centar, zbog čega se produkcije odvijaju u nizu privremenih i neprilagođenih prostora. Pisac Marko Pogačar ukazao je na nedostatak osnovne radne infrastrukture za književnost, primijetivši kako se sastanci redovito održavaju po kafićima jer drugog mjesta jednostavno nema.

U razgovoru koji je uslijedio, a koji je moderirao Filip Pračić, sudionici su vagali i potencijal i prepreke s kojima se prostor suočava. Sven Janovski iz Operacije Grad, jedne od članica Kooperative, istaknuo je da već postoji širok konsenzus da bi bivša klaonica, zbog svojih prostornih i funkcionalnih specifičnosti, mogla postati ne samo mjesto kulturno-umjetničke proizvodnje, već i poligon za testiranje novih, participativnijih modela upravljanja javnim kulturnim prostorom – po uzoru na modele samoupravljanja poput onih u Pogonu i Atelijerima Žitnjak. Arhitektica Ana Boljar (Društvo arhitekata Zagreb) istaknula je da urbanističke i planske osnove postoje, no da nedostaje sustavna analiza stvarnog stanja prostora, upozorivši na primjer bloka Arko-Badel, koji se „razvija” već više od desetljeća bez značajnijih pomaka. Najavila je i okrugli stol „Forenzika klaonica” planiran za rujan.

Predstavnica Grada Nataša Milutin Naglić potvrdila je otvorenost Grada za suradnju, no naglasila je da je prostor vezan složenim procedurama propisanim GUP-om i konzervatorskim uvjetima – primijetivši, u ležernijem tonu, da je u prostoriji bila brojčano nadjačana umjetnicima. Kornelija Mlinarević iz Razvojne agencije Grada Zagreba iznijela je moguće okvire razvoja kompleksa, uključujući mogućnosti financiranja iz EU sredstava, uz napomenu o administrativnoj zahtjevnosti zahvata.

Unatoč iskazanoj dobroj volji, prenamjena kompleksa godinama kruži kroz urbanističke studije, strateške dokumente i medijske tekstove, bez pomaka iz faze planiranja u izvedbu, a Grad Zagreb do trenutka objave nije odgovorio na upit o konkretnim modelima prenamjene i upravljanja prostorom. Organizatori ovaj trenutak vide kao priliku da se Grad napokon posveti dugoročnom projektu kulturne infrastrukture, razvijenom zajedno s onima koji bi ga stvarno koristili, umjesto još jednog kruga privremenih rješenja i odgođenih planova.