en
SUPPORT PROGRAM PROGRAM PODRŠKE
REG LAB TWINNING EXCHANGE MENTORSHIP SUMMER SCHOOL
REG LAB TWINNING RAZMJENA MENTORSTVO LJETNA ŠKOLA

Okrugli stolovi i skupština platforme u Skoplju

18. 02. 2018.

U sklopu skupštine regionalne platforme za kulturu Kooperativa, održane od 7. do 9. decembra 2017. u Skoplju, održana su i dva javna događanja odnosno okrugli stolovi. Na prvom okruglom stolu, naslovljenom Perspektive suradnje u regiji održanom 7. decembra u Muzeju suvremene umjetnosti, sudjelovali su Robert Alagjozovski, makedonski ministar kulture, Teodor Celakoski, član upravnog odbora Kooperative te Predrag Cvetičanin, voditelj Centra za empirijske studije kulture Jugoistočne Evrope. Samom okruglom stolu prethodio je sastanak s ministrom kulture Republike Makedonije prilikom kojeg je Robert Alagjozovski izrazio namjeru podržati djelovanje platforme prepoznajući time relevantnost mreže ali i prilike za osiguravanje okvira za dugoročnu i održivu suradnju među kulturnim akterima u regiji, što je i jedan od ključnih ciljeva mreže.

Kako prenosi portal SEEcult.org, na samom stolu Robert Alagjozovski je izjavio da Makedonija ima političku volju za razvoj suradnje u regiji te dodao “Ona se institucionalno i odvija, institucionalni akteri uglavnom sarađuju, ali to je pre svega sektorska saradnja u vidu gostovanja na festivalima, izložbama…”. Smatra kako od Makedonije može poteći inicijativa za intenziviranjem strukturne podrške suradnji organizacija sa nezavisne kulturne scene, ali da bi bilo dobro da to ne bude inicijativa jedne zemlje, već nekoliko ravnopravnih partnera u tom pogledu. Zaključio je kako vjeruje da bi bilo odlično da inicijativa podrške Kooperativi bude nezavisna inicijativa ministara u regiji, ali da bi bilo bolje, kako bi taj proces bio dugoročniji i neovisan o promjenama ministara kulture, kada bi se dvije utjecajnije evropske zemlje uključile u cijeli proces. “Nije izuzetak da se takve inicijative pojavljuju. Kooperativa može da bude peta ili šesta među tim inicijativama po izuzetku, a ne po pravilu”, rekao je Alagjozovski, dodajući da bi taj proces može imati dva smjera – ili da bude strateški, pri čemu bi bilo dobro da dobije podršku EU, ili mu treba mnogo energije i sinergije među ministrima i ministarstvima kulture u regiji da bi se mogao multilateralno ostvariti.

U svom izlaganju, sociologa kulture Predraga Cvetičanina izložio je nalaze o položaju organizacija na nezavisnim kulturnim scenama u regiji i socijalnom položaju aktera u nezavisnom sektoru u kulturi. Odlaskom međunarodnih donatora označen je kraj jedne faze i sada bi upravo pojedine države trebale preuzeti financiranje civilnog sektora u kulturi. Rezultati istraživanja nezavisnih kulturnih scena u regiji ukazuju na katastrofalno stanje u smislu ekonomskih resursa i financija, iako je riječ o najobrazovanijoj grupaciji u polju kulture (85-90% visokoobrazovanih). Specifičnost aktera nezavisnih kulturnih scena u regiji, kako je dodao Cvetičanin, odnosi se i na to što, iako rade u prekarnim uvjetima, nisu dio prekarijata, a usprkos uvjetima rada i mizernim primanjima, iznenađujuće su zadovoljni svojim poslom (prosječna ocjena 7). To ih zapravo čini idealnim radnicima neoliberalnog kapitalizma, zaključio je Cvetičanin ističući i da su organizacije sa nezavisne scene u godini uoči istraživanja realizirale više od 880 projekata i više od 5.800 individualnih kulturnih programa, a nezavisno od programa Kooperative – čak 182 međunarodna projekta, što znači da postoji suradnja i želja za njenim nastavkom bez ikakvih međunarodnih programa i potrebe da na to neko gura.

Na potrebu povezivanja nezavisne kulture s ostalim emancipatornim strukturama u društvu ukazao je i član Upravnog odbora Kooperative Teodor Celakoski, navodeći da je potrebno iskoračiti iz logike “analitike bijede” i svojevrsnog “sudbinskog okvira” o visokom nivou kvalitete rada koji nitko ne cijeni. Među izazovima u tom pogledu Celakoski je naveo pitanje da li scene mogu funkcionirati u određenom smislu kao politički subjekti, ali ne u neposrednom izbornom smislu, već kao samostalni akteri spremni na povezivanje i solidarnost, kao i na razrađivanje određenih taktika koje podrazumijevaju bavljenje okvirom i institucionalnom inovacijom, a s druge strane i konfrontacijom, i to ne samo na kulturnom polju. Napominjući da postoje primjeri u regiji koji govore o tome da je moguće spojiti nivo otpora i utjecaja na sistem, Celakoski je naglasio da pritom ne misli samo na nezavisnu kulturnu scenu, već na nezavisne aktere u širem društvenom polju, s obzirom da postoji niz pojedinaca, inicijativa i organizacija koje su spremne da zakorače u polje propitivanja sistema.

Kao primjer mogućeg djelovanja u pravcu opiranja sistemu te pokušaja utjecaja na državnu politiku, Celakoski je naveo da je u Hrvatskoj uspjelo – bavljenjem na sceni i konsolidiranjem situacije u pojedinim gradovima, stvoriti niz platformi koje se zalažu za logiku sudioničkog upravljanja javnim prostorima što je bila tema okruglog stola dan kasnije, 8. decembra.

Okrugli stol posvećen primjerima civilno-javnog partnerstva okupio je primjere Pogona – Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade čiji model je predstavio Tomislav Medak, potom primjer novoformiranog Centra Jadro u Skoplju o kojem je govorio Jane Calovski, slučaja beogradskog Magacina koji je predstavio Luka Knežević Strika, dok je Jadranka Plut iz slovenske Asociacije predstavila nekoliko različitih hibridnih modela koji se razvijaju u slovenskom kontekstu.

Na samoj skupštini platforme sudjelovalo je 18 članica. Usvojen je programski izvještaj za 2017. godinu, kao i programski i financijski plan mreže za 2018. Donesene su odluke vezane uz širenje platforme, pa je tako već na samoj skupštini u članstvo primljena organizacija Fondazioni Lumbardhi iz Prizrena temeljem uspješne provedbe programa u sklopu programske linije RegLab kao i Centar za empirijske studije kulture Jugoistilne Evrope temeljem provedbe programa u sklop Pilo-programa Razmjene i suradnje.

Okrugli stolovi i skupština platforme u Skoplju

18. 02. 2018.

U sklopu skupštine regionalne platforme za kulturu Kooperativa, održane od 7. do 9. decembra 2017. u Skoplju, održana su i dva javna događanja odnosno okrugli stolovi. Na prvom okruglom stolu, naslovljenom Perspektive suradnje u regiji održanom 7. decembra u Muzeju suvremene umjetnosti, sudjelovali su Robert Alagjozovski, makedonski ministar kulture, Teodor Celakoski, član upravnog odbora Kooperative te Predrag Cvetičanin, voditelj Centra za empirijske studije kulture Jugoistočne Evrope. Samom okruglom stolu prethodio je sastanak s ministrom kulture Republike Makedonije prilikom kojeg je Robert Alagjozovski izrazio namjeru podržati djelovanje platforme prepoznajući time relevantnost mreže ali i prilike za osiguravanje okvira za dugoročnu i održivu suradnju među kulturnim akterima u regiji, što je i jedan od ključnih ciljeva mreže.

Kako prenosi portal SEEcult.org, na samom stolu Robert Alagjozovski je izjavio da Makedonija ima političku volju za razvoj suradnje u regiji te dodao “Ona se institucionalno i odvija, institucionalni akteri uglavnom sarađuju, ali to je pre svega sektorska saradnja u vidu gostovanja na festivalima, izložbama…”. Smatra kako od Makedonije može poteći inicijativa za intenziviranjem strukturne podrške suradnji organizacija sa nezavisne kulturne scene, ali da bi bilo dobro da to ne bude inicijativa jedne zemlje, već nekoliko ravnopravnih partnera u tom pogledu. Zaključio je kako vjeruje da bi bilo odlično da inicijativa podrške Kooperativi bude nezavisna inicijativa ministara u regiji, ali da bi bilo bolje, kako bi taj proces bio dugoročniji i neovisan o promjenama ministara kulture, kada bi se dvije utjecajnije evropske zemlje uključile u cijeli proces. “Nije izuzetak da se takve inicijative pojavljuju. Kooperativa može da bude peta ili šesta među tim inicijativama po izuzetku, a ne po pravilu”, rekao je Alagjozovski, dodajući da bi taj proces može imati dva smjera – ili da bude strateški, pri čemu bi bilo dobro da dobije podršku EU, ili mu treba mnogo energije i sinergije među ministrima i ministarstvima kulture u regiji da bi se mogao multilateralno ostvariti.

U svom izlaganju, sociologa kulture Predraga Cvetičanina izložio je nalaze o položaju organizacija na nezavisnim kulturnim scenama u regiji i socijalnom položaju aktera u nezavisnom sektoru u kulturi. Odlaskom međunarodnih donatora označen je kraj jedne faze i sada bi upravo pojedine države trebale preuzeti financiranje civilnog sektora u kulturi. Rezultati istraživanja nezavisnih kulturnih scena u regiji ukazuju na katastrofalno stanje u smislu ekonomskih resursa i financija, iako je riječ o najobrazovanijoj grupaciji u polju kulture (85-90% visokoobrazovanih). Specifičnost aktera nezavisnih kulturnih scena u regiji, kako je dodao Cvetičanin, odnosi se i na to što, iako rade u prekarnim uvjetima, nisu dio prekarijata, a usprkos uvjetima rada i mizernim primanjima, iznenađujuće su zadovoljni svojim poslom (prosječna ocjena 7). To ih zapravo čini idealnim radnicima neoliberalnog kapitalizma, zaključio je Cvetičanin ističući i da su organizacije sa nezavisne scene u godini uoči istraživanja realizirale više od 880 projekata i više od 5.800 individualnih kulturnih programa, a nezavisno od programa Kooperative – čak 182 međunarodna projekta, što znači da postoji suradnja i želja za njenim nastavkom bez ikakvih međunarodnih programa i potrebe da na to neko gura.

Na potrebu povezivanja nezavisne kulture s ostalim emancipatornim strukturama u društvu ukazao je i član Upravnog odbora Kooperative Teodor Celakoski, navodeći da je potrebno iskoračiti iz logike “analitike bijede” i svojevrsnog “sudbinskog okvira” o visokom nivou kvalitete rada koji nitko ne cijeni. Među izazovima u tom pogledu Celakoski je naveo pitanje da li scene mogu funkcionirati u određenom smislu kao politički subjekti, ali ne u neposrednom izbornom smislu, već kao samostalni akteri spremni na povezivanje i solidarnost, kao i na razrađivanje određenih taktika koje podrazumijevaju bavljenje okvirom i institucionalnom inovacijom, a s druge strane i konfrontacijom, i to ne samo na kulturnom polju. Napominjući da postoje primjeri u regiji koji govore o tome da je moguće spojiti nivo otpora i utjecaja na sistem, Celakoski je naglasio da pritom ne misli samo na nezavisnu kulturnu scenu, već na nezavisne aktere u širem društvenom polju, s obzirom da postoji niz pojedinaca, inicijativa i organizacija koje su spremne da zakorače u polje propitivanja sistema.

Kao primjer mogućeg djelovanja u pravcu opiranja sistemu te pokušaja utjecaja na državnu politiku, Celakoski je naveo da je u Hrvatskoj uspjelo – bavljenjem na sceni i konsolidiranjem situacije u pojedinim gradovima, stvoriti niz platformi koje se zalažu za logiku sudioničkog upravljanja javnim prostorima što je bila tema okruglog stola dan kasnije, 8. decembra.

Okrugli stol posvećen primjerima civilno-javnog partnerstva okupio je primjere Pogona – Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade čiji model je predstavio Tomislav Medak, potom primjer novoformiranog Centra Jadro u Skoplju o kojem je govorio Jane Calovski, slučaja beogradskog Magacina koji je predstavio Luka Knežević Strika, dok je Jadranka Plut iz slovenske Asociacije predstavila nekoliko različitih hibridnih modela koji se razvijaju u slovenskom kontekstu.

Na samoj skupštini platforme sudjelovalo je 18 članica. Usvojen je programski izvještaj za 2017. godinu, kao i programski i financijski plan mreže za 2018. Donesene su odluke vezane uz širenje platforme, pa je tako već na samoj skupštini u članstvo primljena organizacija Fondazioni Lumbardhi iz Prizrena temeljem uspješne provedbe programa u sklopu programske linije RegLab kao i Centar za empirijske studije kulture Jugoistilne Evrope temeljem provedbe programa u sklop Pilo-programa Razmjene i suradnje.