In the framework of the yearly assembly of the Regional Platform for Culture Kooperativa, held from 7th till 9th December 2017 in Skopje, there were organized two public round tables. The first one, entitled Perspectives for the regional cooperation, gathered Robert Alagjozovski, Macedonian minister of culture, Teodor Celakoski, member of the managing board of the platform, and Predrag Cvetičanin, director of the Centre for empirical studies of culture of South-East Europe.

 

Minister Robert Alagjozovski, as reports portal SEEcult.org, said that Macedonia has political will to support development of cooperation in the region and added that “it is already happening on the institutional level, institutional actors collaborate, but that is in the first place cooperation through festivals and exhibitions…”. He considers that Macedonia can initiate intensifying structural support to cooperation of organisation of the independent cultural actors, but that it would be more promising if the initiative is supported by several countries rather than initiative of one country alone. He concluded that he believes that support to Kooperativa is an attempt of ministers from the region, but also supported by European countries and other actors in order to secure long-term sustainability which wouldn’t be dependent on the political climate and its’ changes. “Appearance of such initiatives is not exceptional. Kooperativa could be only one among several, rather than exceptional” – said Alagjozovski concluding that this process can take two directions, one being strategic with the support of EU, or the other demanding a lot of energy and synergy of ministers in the region in order to be realized multilaterally.

 

In his presentation, Predrga Cvetiačnin gave results on the position of organisations of the independent cultural scenes in the region and social position of actors in the sector. The end of one phase is marked by the retreat of international donors and now it would be important for the nation-states to take over the role of financers of the cultural segment of the civil sector. Results of the research show devastating state in economic and financial aspect, although actors are most educated part of the cultural sector (85-90% with high education). Specificity of the actors of the independent culture in the region refers also the fact that although they work in precarious conditions, they don’t belong to precariat, and they are highly satisfied with their work in spite of difficult working conditions and low wages (average mark 7). That makes them prototype workers of neoliberal capitalism – concluded Cvetičanin pointing out that organisations of the independent cultural scene made, in the year prior to the research, mode then 880 projects and about 5800 individual cultural programmes, 182 international projects which means that there is interest and need for cooperation.

 

Teodor Celakoski, member of Managing Board of Kooperativa, pointed out to the need of cooperation between independent cultural scene with other emancipatory structures in the society as a way of raising above the logic of “misery” and being destined to produce unrecognized high-quality works. Among challenges in that regard, Celakoski asked if scenes can function in certain respect as political subjects and not necessarily in the electoral sense. Are independent actors prepared for solidarity and cooperation as well as for development certain tactics which comprehend working on social innovations and redefining the framework, while on the other hand participating in confrontation, and not only in the cultural field? Referring to examples from the region which demonstrate precisely this, Celakoski accentuated that he is not thinking only of independent cultural scene, but independent actors in the wider framework, considering the fact that there is a huge number of initiatives, organisations and individuals prepared to question the system. As a good example of such kind of collaboration Celakoski mentioned Croatian examples of local platforms which work on participatory governance in governing public space which was the theme of the round table the next day.

 

Round table dedicated to civil-public partnerships gathered representatives of different initiatives developing different models in participatory governance such as Pogon – Zagreb Centre for Independent culture and Youth, presented by Tomislav Medak, Centre Jadro from Skopje, presented by Jane Calovski, Magacin from Belgrade, presented by Luka Knežević Strika, and Elektrarna and Kino Šiška from Ljubljana, presented by Jadranka Plut.

 

The assembly gathered 18 members and two new members are accepted into membership – Fondazioni Lumbardhi from Prizren and Centre for empirical studies of culture of South-East Europe. 

U sklopu skupštine regionalne platforme za kulturu Kooperativa, održane od 7. do 9. decembra 2017. u Skoplju, održana su i dva javna događanja odnosno okrugli stolovi. Na prvom okruglom stolu, naslovljenom Perspektive suradnje u regiji održanom 7. decembra u Muzeju suvremene umjetnosti, sudjelovali su Robert Alagjozovski, makedonski ministar kulture, Teodor Celakoski, član upravnog odbora Kooperative te Predrag Cvetičanin, voditelj Centra za empirijske studije kulture Jugoistočne Evrope. Samom okruglom stolu prethodio je sastanak s ministrom kulture Republike Makedonije prilikom kojeg je Robert Alagjozovski izrazio namjeru podržati djelovanje platforme prepoznajući time relevantnost mreže ali i prilike za osiguravanje okvira za dugoročnu i održivu suradnju među kulturnim akterima u regiji, što je i jedan od ključnih ciljeva mreže.

 

Kako prenosi portal SEEcult.org, na samom stolu Robert Alagjozovski je izjavio da Makedonija ima političku volju za razvoj suradnje u regiji te dodao “Ona se institucionalno i odvija, institucionalni akteri uglavnom sarađuju, ali to je pre svega sektorska saradnja u vidu gostovanja na festivalima, izložbama…”. Smatra kako od Makedonije može poteći inicijativa za intenziviranjem strukturne podrške suradnji organizacija sa nezavisne kulturne scene, ali da bi bilo dobro da to ne bude inicijativa jedne zemlje, već nekoliko ravnopravnih partnera u tom pogledu. Zaključio je kako vjeruje da bi bilo odlično da inicijativa podrške Kooperativi bude nezavisna inicijativa ministara u regiji, ali da bi bilo bolje, kako bi taj proces bio dugoročniji i neovisan o promjenama ministara kulture, kada bi se dvije utjecajnije evropske zemlje uključile u cijeli proces. “Nije izuzetak da se takve inicijative pojavljuju. Kooperativa može da bude peta ili šesta među tim inicijativama po izuzetku, a ne po pravilu”, rekao je Alagjozovski, dodajući da bi taj proces može imati dva smjera – ili da bude strateški, pri čemu bi bilo dobro da dobije podršku EU, ili mu treba mnogo energije i sinergije među ministrima i ministarstvima kulture u regiji da bi se mogao multilateralno ostvariti.

 

U svom izlaganju, sociologa kulture Predraga Cvetičanina izložio je nalaze o položaju organizacija na nezavisnim kulturnim scenama u regiji i socijalnom položaju aktera u nezavisnom sektoru u kulturi. Odlaskom međunarodnih donatora označen je kraj jedne faze i sada bi upravo pojedine države trebale preuzeti financiranje civilnog sektora u kulturi. Rezultati istraživanja nezavisnih kulturnih scena u regiji ukazuju na katastrofalno stanje u smislu ekonomskih resursa i financija, iako je riječ o najobrazovanijoj grupaciji u polju kulture (85-90% visokoobrazovanih). Specifičnost aktera nezavisnih kulturnih scena u regiji, kako je dodao Cvetičanin, odnosi se i na to što, iako rade u prekarnim uvjetima, nisu dio prekarijata, a usprkos uvjetima rada i mizernim primanjima, iznenađujuće su zadovoljni svojim poslom (prosječna ocjena 7). To ih zapravo čini idealnim radnicima neoliberalnog kapitalizma, zaključio je Cvetičanin ističući i da su organizacije sa nezavisne scene u godini uoči istraživanja realizirale više od 880 projekata i više od 5.800 individualnih kulturnih programa, a nezavisno od programa Kooperative - čak 182 međunarodna projekta, što znači da postoji suradnja i želja za njenim nastavkom bez ikakvih međunarodnih programa i potrebe da na to neko gura.

 

Na potrebu povezivanja nezavisne kulture s ostalim emancipatornim strukturama u društvu ukazao je i član Upravnog odbora Kooperative Teodor Celakoski, navodeći da je potrebno iskoračiti iz logike “analitike bijede” i svojevrsnog “sudbinskog okvira” o visokom nivou kvalitete rada koji nitko ne cijeni. Među izazovima u tom pogledu Celakoski je naveo pitanje da li scene mogu funkcionirati u određenom smislu kao politički subjekti, ali ne u neposrednom izbornom smislu, već kao samostalni akteri spremni na povezivanje i solidarnost, kao i na razrađivanje određenih taktika koje podrazumijevaju bavljenje okvirom i institucionalnom inovacijom, a s druge strane i konfrontacijom, i to ne samo na kulturnom polju. Napominjući da postoje primjeri u regiji koji govore o tome da je moguće spojiti nivo otpora i utjecaja na sistem, Celakoski je naglasio da pritom ne misli samo na nezavisnu kulturnu scenu, već na nezavisne aktere u širem društvenom polju, s obzirom da postoji niz pojedinaca, inicijativa i organizacija koje su spremne da zakorače u polje propitivanja sistema.

 

Kao primjer mogućeg djelovanja u pravcu opiranja sistemu te pokušaja utjecaja na državnu politiku, Celakoski je naveo da je u Hrvatskoj uspjelo – bavljenjem na sceni i konsolidiranjem situacije u pojedinim gradovima, stvoriti niz platformi koje se zalažu za logiku sudioničkog upravljanja javnim prostorima što je bila tema okruglog stola dan kasnije, 8. decembra.

 

Okrugli stol posvećen primjerima civilno-javnog partnerstva okupio je primjere Pogona – Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade čiji model je predstavio Tomislav Medak, potom primjer novoformiranog Centra Jadro u Skoplju o kojem je govorio Jane Calovski, slučaja beogradskog Magacina koji je predstavio Luka Knežević Strika, dok je Jadranka Plut iz slovenske Asociacije predstavila nekoliko različitih hibridnih modela koji se razvijaju u slovenskom kontekstu.

 

Na samoj skupštini platforme sudjelovalo je 18 članica. Usvojen je programski izvještaj za 2017. godinu, kao i programski i financijski plan mreže za 2018. Donesene su odluke vezane uz širenje platforme, pa je tako već na samoj skupštini u članstvo primljena organizacija Fondazioni Lumbardhi iz Prizrena temeljem uspješne provedbe programa u sklopu programske linije RegLab kao i Centar za empirijske studije kulture Jugoistilne Evrope temeljem provedbe programa u sklop Pilo-programa Razmjene i suradnje.